Od 1977. godine, na inicijativu Međunarodnog savjeta za muzeje (ICOM), 18. maj se obilježava kao Međunarodni dan muzeja. Prilika je to da se široj javnosti ukaže na ulogu i značaj muzeja i muzejskih ustanova u očuvanju i promociji kulturnog naslijeđa, kao i afirmaciji kulture, umjetnosti i pozitivnih vrijednosti uopće. Prilika je to i za predstavljanje muzejskih institucija i muzejske djelatnosti uopće. Tim povodom, ovoga 18. maja, koristimo prigodu da predstavimo Zavičajnu muzejsku zbirku, koja djeluje u okrilju J. U. Bosanski kulturni centar Gračanica.
Zavičajna muzejska zbirka Gračanica u našim lokalnim okvirima predstavlja jedini pokušaj institucionalne brige o pokretnoj kulturno-historijskoj baštini, koja čini vjerovatno i najugroženiju kategoriju kulturnog naslijeđa uopće. U njoj se čuva dio prikupljenog, stručno obrađenog, izloženog i na taj način spašenog pokretnog kulturnoga blaga gračaničkog kraja: arheoloških artefakta, historijskih eksponata, etnografskih predmeta i još mnogo toga.
Neki od eksponata iz Zavičajne muzejske zbirke
Zavičajna zbirka u Gračanici je osnovana prije ravnih četrdeset godina, entuzijazmom i zalaganjem Branka Vajića, prosvjetnog radnika i zaljubljenika u starine. Oformljena je objedinavanjem dviju školskih muzejskih kolekcija. Njima su pridodani neki arheološki nalazi koji su sačuvani 1950-tih godina, zahvaljujući tadašnjem predsjedniku gračaničkog sreza Asimu Dževdetbegoviću, kao i sve ono što je sam Vajić na terenu sakupio. Zbirka je u početku bila smještena u jednoj prostoriji novosagrađenog Doma kulture, današnje zgrade BKC-a. Vajić je desetak godina volonterski radio kao rukovodilac zbirke, prikupljajući novu građu i podatke. Nažalost, njegove ideje da Zavičajna zbirka preraste u zavičajni muzej ostale su bez dovoljne podrške tadašnjih vlasti i šire društvene zajednice. Čak se nije smoglo snage ni da se već bogata kolekcija na prigodan način izloži učini dostupnom javnosti. Treba napomenuti da je i sama Zbirka formirana nakon dugogodišnjih mukotrpnih Vajićevih molbi, pritisaka i lobiranja kod tadašnjih društveno-političkih faktora… Zbog svega toga, nakon što je Branko Vajić napustio ovaj svijet, i sama je Zavičajna zbirka pala u zaborav.
U međuvremenu, dolazi do krize, raspada Jugoslavije, agresije na našu zemlju… Zgradu BKC-a koristi više vojnih i civilnih službi, a prostorija Zavičajne zbirke u tom je vremenu pretvorena u priručan magacin. Izgleda da su i mnogi muzejski predmeti tada zagubljeni, otuđeni ili na drugi način stradali; nestala je čak i knjiga inventara. Odmah po završetku rata rodile su se inicijative za uređenje zbirke, kao i njeno izlaganje javnosti. Značajan korak u tom pravcu je bila izgradnja tzv. treće faze BKC-a (1999.), sa galerijsko-muzejskim prostorom. Dijelovi Zbirke su već u ljeto 2005. po prvi put izloženi javnosti, najprije u holu BKC-a, a potom i u novoj galeriji, u tzv. trećoj fazi. No, nekoliko je postavki od tada bilo samo privremenog karaktera – najviše zato jer se prostorija u kojoj je zbirka smještena koristila i u druge svrhe (izložbe slika, fotografija i sl.). Ipak, u međuvremenu je muzejski materijal stručno obrađen, označen i popisan, te je načinjena nova knjiga inventara.
U proljeće 2014. godine uprava BKC-a je odlučila uraditi novu stalnu postavku Zavičajne muzejske zbirke Gračanica, ovaj put u čvrstom uvjerenju da ona ostane zaista stalna, kao jedan od redovnih i nezaobilaznih sadržaja u kulturnoj i turističkoj ponudi Gračanice. Obnovljen je muzejski inventar, te osigurani drugi preduvjeti. Podrška je stigla od Općine Gračanica, a apliciralo se i na sredstva Federalnog ministarstva kulture, koje je prepoznalo značaj projekta, te je isti naposlijetku uspješno okončan – uprkos svim nedaćama koje su te godine zadesile naš grad i općinu.
Stalna postavka Zavičajne muzejske zbirke (2014.)
Novouređena stalna postavka Zavičajne muzejske zbirke Gračanica je organizirana u devet tematskih cjelina, postavljenih tako da oslikavaju bogatstvo kulturno-historijskog naslijeđa i prošlosti Gračanice i njene okoline, nudeći posjetitelju malu “šetnju” kroz ovdašnju prošlost i tradiciju. Cjeline su organizirane hronološko-tematskim redoslijedom i obuhvataju predmete iz prirodnjačkog, arheološkog, historijskog, numizmatičkog, te etnografskog dijela zbirke. Sve je popraćeno panoima koji ilustracijama i tekstom bliže pojašnjavaju izložene predmete. Zbirka je od tada otvorena za najavljene posjete, ugostivši i više skupina gostiju koji su različitim prigodama stizali u naš grad. Trenutno, stalna postavka Zavičajne muzejske zbirke se proširuje i obogaćuje, izlaganjem novih predmeta iz etnografske kolekcije, koji su do sada stajali u depou. Po okončanju ovoga posla, uradit će se i cjelokupan popis muzejskog materijala, radi unošenja u centralni registar muzejskih predmeta za Tuzlanski kanton, u okviru projekta kojeg realizira Muzej istočne Bosne iz Tuzle.
Na kraju, iskoristit ćemo priliku da pozovemo i sve građane koji posjeduju muzejski materijal, a željeli bi učiniti dobro djelo i dati doprinos afirmaciji kulture u Gračanici – da isti poklone Zavičajnoj muzejskoj zbirci i obogate njezin fond. Svjedoci smo da u posljednje vrijeme postoji čitav jedan trend kolekcionarstva starina, a neki od toga pokušavaju razviti i biznis. Nažalost, predmeti koji se nađu u takvim kolekcijama postaju obična atrakcija, izgubivši onu svoju priču i značaj kakvu imaju u muzejima i muzejskim zbirkama, gdje se pažljivo dokumentiraju podaci o porijeklu i provenijenciji svakoga predmeta. Starine su ipak puno više od turističke atrakcije – oni su i kulturno blago, svjedoci prošlosti i čuvari memorije jedne zajednice, ali i jedan od važnih elemenata u oblikovanju lokalnog identiteta.
Prilog – brošura Zavičajne muzejske zbirke (PDF): Zavicajna_muzejska_zbirka_Gracanica_(PDF)
